Zašto danas imam sve više djece koja odrastaju u frustrirane osobe: Zapažanje dr Rajovića

Djeca i dosada igraju ključnu ulogu u njihovom rastu i razvoju, a stručnjaci, poput dr. Ranka Rajovića, nude dragocjene savjete roditeljima o tome kako se nositi s dosadom kod djece. 

Dosada nije samo stanje u kojem ni djeca ni odrasli vole biti. To je vrsta stresa, osjećaj neugodnosti koji nas gura da pronađemo neku vrstu zanimacije kako bismo pobjegli od toga. Međutim, u današnjem svijetu, dosada kod djece postaje sve češća i zabrinjavajuća pojava. Djeca teško pronalaze zanimaciju koja nije povezana s računarom, video igrama ili mobilnim telefonima. 

Dr. Ranko Rajović, autor NTC programa učenja, koji ima za cilj podstaći intelektualni potencijal djece i razviti brzo razmišljanje i zaključivanje, govori o tome šta roditelji trebaju i ne trebaju raditi kada je riječ o dečjoj dosadi. On ističe da se problem dosade kod djece u današnjem društvu dramatično promjenio. 

U vrijeme kada su današnji roditelji bili djeca, postojao je samo jedan televizor s jednim ili dva programa. Kada bi im bilo dosadno, djeca bi izlazila napolje da traže društvo za igru. Tada roditelji nisu rješavali problem dosade svoje djece; djeca su se sama snalazila tako što bi se igrala s igračkama, slagala kocke ili smišljala nove igre. No, danas se situacija dramatično promenila. 

Roditelji previše štite svoju djecu i često umesto njih rešavaju njihove probleme. Kupuju im video igre i preplavljuju ih izborom TV programa. Djeca danas odrastaju u virtuelnom svjetu, igrajući video igre koje često sadrže nasilje i nesigurne elemente. Ovo stvara ozbiljnu zavisnost jer mozak ispušta preveliku količinu endorfina tokom igranja, što dovodi do intenzivnog osećaja sreće. 

Kao primer, dr. Rajović navodi priču o djeci koja su radije igrala video igre u hotelskoj sobi nego da odu na plažu tokom odmora. Ovo je zabrinjavajući pokazatelj jer ukazuje na probleme koji će se pojaviti kod djece koja nisu naučila kako da se suoče s dosadom. Dosada je važan faktor u razvoju djeteta. Kada su djeca dosadna, moraju da smisle nove igre, organizuju se i povežu različite stvari kako bi pronašla zabavu. 

Kako dr. Rajović ističe, "Problem dosade uvek je bio pokretač i dosada je važan i dobar faktor razvoja djeteta." Roditelji griješe kada previše štite djecu i često rešavaju njihove probleme s dosadom umjesto da im dopuste da sami pronađu rješenje. Uzmimo za primjer priču o majci koja je odgovorila svojoj kćerki koja se požalila da joj je dosadno: 

"Kako to misliš dosadno, pa samo glupoj djeci je dosadno, a ti nisi glupa." Ovaj pristup podstakao je djevojčicu da se sama pozabavi dosadom i koristi svoju maštovitost. Dr. Rajović ističe da roditelji mogu podsticati svoju djecu da razvijaju kreativnost i logičko razmišljanje. To se može postići kroz igru šaha, lego kocki i knjigama. Kada se djetetu čita priča, a roditelji je interpretiraju, to postaje posebno važno za razvoj djetetove sposobnosti za razmišljanje i emocija. 

Rano detinjstvo igra ključnu ulogu u formiranju mozga i razvoju sposobnosti za učenje i rješavanje problema. Stoga, roditelji trebaju osigurati da se djeca usmjeravaju prema kreativnom razmišljanju, pažljivom slušanju i razumevanju priča. To će pomoći djeci da razviju svijest o vrijednosti rada, kreativnosti i intelektualnog razvoja, koji su ključni za budući uspeh. 

Kako dr. Rajović zaključuje, "Rano detinjstvo je od izuzetne važnosti za kasniji uspjeh. Veliki ljudi su često bili duboko povezani s iskustvima iz detinjstva, a njihova rana usmjerenost prema aktivnostima koje razvijaju maštovitost i razmišljanje često je igrala ključnu ulogu u njihovim životima." 

Roditelji imaju odgovornost da podstaknu kreativno razmišljanje svoje djece, pruže im prostora da razmišljaju i rešavaju probleme, te se osjećaju inspirisano dosadom umjesto da bježe od nje. Djeca koja nauče nositi se s dosadom u mladosti razvijaju ključne vještine za rješavanje problema, kreativnost i adaptaciju, koje će im pomoći u budućem životu. 

Na kraju, važno je da roditelji prepoznaju dosadu kao priliku za razvoj i podsticanje kreativnosti kod svoje djece, umjesto da je vide kao neprijatelja. Kroz zajedničke aktivnosti, igru, čitanje i razgovor, roditelji mogu pomoći svojoj djeci da postanu ne samo uspješni, već i srećni u svim aspektima života.